ZLATNI SAVJETIDr. Ivica Vlatković: Kako do prosječne rodnosti

Alternativno, naizmjenično ili neredovito rađanje kod maslina je često izraženo. Maslinu koja je jednom zahvaćena tim alternativnim rađanjem teško je vratiti u redovitu rodnost.
    
Alternativno rađanje u velikoj mjeri je genetski uvjetovano, ali razmjeri te neredovitosti pod velikim su utjecajem okolišnih uvjeta, osobito klimatskih i uzgojnih. Plod masline razvija se na vegetativnom porastu od prethodne sezone i stoga je duljina tog porasta primarni čimbenik koji određuje rodni potencijal sljedeće sezone.

Nakon velikog uroda mogućnost razvoja cvatova na kratkoj, nedovoljno narasloj prošlogodišnjoj mladici obično je mala. Vitalnost cvjetova u cvatu također se razlikuje ovisno o rodnosti stabla u prethodnim godinama. Postotak zametanja ploda izražen na osnovi broja cvjetova ili cvatova znatno je manji nakon rodne godine negoli nakon nerodne godine.

Svakako tu treba napomenuti da je u nekim slučajevima alternacija u urodu manje izražena nago alternacija u broju plodova. Tada manji broj plodova na stablu, naime, može imati za posljedicu krupnije plodove, što umanjuje stupanj alternacije, a istodobno stvara potencijalno veću kvalitetu ulja uz korektnu berbu, transport i preradu.
    
Alternativnost rađanja razvija se postupno tijekom više godina ili naglo. Alternacija se razvija postupno u skladu s godišnjim povećanjem uroda tijekom prvih godina rađanja. Alternativno rađanje manje je izraženo kod mlađih i manjih stabala zbog njihove bujnosti i većega godišnjeg porasta. Zbog toga mlade coratine rađaju i uz kasniju berbu, potpomognute navodnjavanjem, ali pitanje je dokad će tako?

Naime, tijekom godina postaje sve naglašenija interakcija između klimatskih uvjeta (subinaktivne zimske temperature) i rađanja stabla u prethodnim godinama. Dvogodišnji obrazac rađanja koji se razvija na takav način obično je specifičan za svako stablo, a ne toliko sortu.
    
Do spontane, nagle alternativnosti rađanja dolazi na područjima koja su izložena ekstremnim vanjskim čimbenicima, hladnoći i dugotrajnim sušama. U većini slučajeva nedovoljna zimska hladnoća, ili drugi ekstremni čimbenik započinje alternativni obrazac sa zimskom diferencijacijom koja je manja nego što je potencijal stabla.

Isto tako s vrlo niskim zimskim temperaturama i obilnom diferencijacijom cvatnog pupa dolazi do visokog uroda, a zatim do alternacije jer je visoki urod popraćen slabim vegetativnim porastom, što smanjuje cvatni potencijal sljedeće godine.
    
Pravilo je da količina zimske hladnoće potrebne za stvaranje cvatnih pupova linearno korelira s opterećenjem stabla plodom u prethodnoj godini. Poznato je da stabla s prethodno visokim rodom zahtijevaju više hladnoće, kako bi diferencirala istu količinu cvatnih pupova u odnosu na stabla s prethodno manje ploda. Cvjetovi koji se razviju pod takvim uvjetima u većini su slučajeva niske vitalnosti i ne zameću plod.
    
Odnosom između vegetativne bujnosti i alternativne rodnosti može se dijelom objasniti niski stupanj alternativnog rađanja kod mladih stabala. Tijekom prvih godina nakon sadnje stabala godišnji porast je jak i dugačak, jer je vegetativnih točaka porasta malo. Urod je stoga ograničen zbog malog volumena stabla i dugih internodija.

Nakon što stablo dosegne punu veličinu krošnje, stopa porasta pojedinog rastućeg vrška se smanjuje, a povećava se razmjerno natjecanje između njih i plodova u razvoju. Prosječnu rodnost možemo postići uspostavom vrlo osjetljive ravnoteže između rodnosti i porasta, tj. između vegetativnog i generativnog međuodnosa.

Taj utjecaj ostvarujemo preko svih čimbenika koji utječu na rast i rodnost kao što su: rezidba, obrada, navodnjavanje, optimalna ishrana, pravodobna berba, oprašivanje, prstenovanje, kao i moguća redukcija obilno zametnutih plodova. Sve su to agrotehnički zahvati kojima u velikoj mjeri možemo kontrolirati, ali i sprječavati alternativnu rodnost.

Dr. Ivica Vlatković